Budući da uslužne djelatnosti čine oko dvije trećine bruto domaćega proizvoda (BDP), a udio je poljoprivrede manji od 5%, hrvatsko gospodarstvo po svojoj je strukturi slično gospodarstvima zemalja Europske unije. Glavne gospodarske grane u zemlji određene su prirodnim bogatstvima, ali i tehnologijom i industrijom (brodogradnja, graditeljstvo, petrokemija, prehrambena industrija). Najvažnija je gospodarska grana turizam, s 20 milijuna stranih gostiju godišnje i 20% udjela u BDP-u. U 2019. bilježi se i najveći pad nezaposlenosti od neovisnosti te prevladavanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Hrvatska ima razvijenu infrastrukturu, a u posljednjih je dvadeset godina izgradila čak 1000 km modernih autocesta, čime je znatno pridonijela i povezanosti zemalja Unije. Upravo s njima, ponajprije s Italijom, Njemačkom, Slovenijom i Austrijom, Hrvatska ostvaruje gotovo dvije trećine svoje vanjske trgovine, a važni su joj trgovinski partneri i Bosna i Hercegovina te Srbija.