Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 2011/12. na visokim je učilištima studiralo 152 857 studenata, a diplomiralo je njih 36 448. Godine 2011. doktoriralo ih je ukupno 1072, a magistriralo ili postalo sveučilišnim specijalistima 1229.

Autocesta Zagreb–Split (A1), čvor Žuta lokva. Hrvatska ima preko 1250 km autocesta, od čega je oko 1000 km izgrađeno u posljednjih petnaest godina. Tunel Brinje, na autocesti Zagreb–Split, proglašen je 2008. u Bruxellesu jednim od najsigurnijih tunela u Europi.

Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Nacionalni park Kornati (1980), južno od Šibenika i Zadra, obuhvaća stotinjak otoka, otočića i hridi. Očaran njegovom ljepotom, dobitnik Nobelove nagrade George Bernard Shaw napisao je: »Posljednjeg dana stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha.«

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Prvi sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273, premda se neki oblici sabora spominju mnogo prije. Tako je Hrvatski sabor, uz islandski Althing (930) i Sicilijanski sabor (1130), jedan od najstarijih u Europi.